Burilović: Povećana kreditna aktivnost za dinamičniji rast BDP-a

Osiguranje.hr - 12.10.2017.
"Hrvatsko gospodarstvo nakon šest recesijskih godina ulazi u fazu oporavka. Očekujemo da će za dvije godine dosegnuti predkriznu razinu gospodarske aktivnosti. Na tom putu prema još dinamičnijemu rastu BDP-a važnu ulogu ima financijski sektor, s ukupnom imovinom od preko 570 milijardi kuna.", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na trećoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija u organizaciji HGK i Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, koja je okupila predstavnike financijskih institucija, regulatornih tijela, resornih ministarstava i gospodarstvenika s ciljem poticanja dijaloga o temama financijskog sektora.

"Naš aktualni rast BDP-a u znatnoj se mjeri temelji na povećanome izvozu roba i usluga. Ostvaruje se u uvjetima smanjivanja ukupnoga vanjskog duga, stagniranja javnoga duga i još uvijek niske kreditne aktivnosti poslovnih banaka. Stoga povećana kreditna aktivnost može dati dodatni impuls poželjnom i potrebnom dinamiziranju rasta BDP-a. Pri tome, važan doprinos kreiranju kvalitetnih proizvoda i usluga financijskog sektora mogu dati gospodarstvenici.", zaključio je Burilović.

„Očekujemo rast rejtinga, a najavljena je i strategija ulaska u eurozonu. Potrebno je utvrditi kako će financijska industrija prilagoditi svoje poslovanje tome i potaknuti razvoj privatnoga sektora u smislu zapošljavanja, proizvodnje i izvoza.“, rekao je savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Marko Jurčić. 

„Prošle godine smo na konferenciji najavili provedbu porezne reforme s ciljem pojednostavljivanja i rasterećenja poduzetnika. Rezultati su vidljivi kod rasta neto plaća, potrošnje i cjelokupne ekonomske aktivnosti. U prvih pola godine bilježimo suficit proračuna opće države, a nastavlja se trend smanjenja javnoga duga. Uz fiskalnu konsolidaciju i ključne reforme možemo očekivati daljnje dizanje kreditnoga rejtinga.“, napomenuo je pomoćnik ministra financija Stipe Župan. 

Dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Lajoš Žagar osvrnuo se na važnost suradnje svih relevantnih dionika u procesu ekonomskog razvoja. „Kada govorimo o financijskim institucijama, nema ekonomske teme ili procesa o kojoj možemo razgovarati bez njih.“, zaključio je Žagar. 

Prilikom analize kvalitete kredita po djelatnostima u Hrvatskoj direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić istaknuo je: "Udio ukupnih kredita raspoređenih u rizične skupine smanjio se drugu godinu zaredom, i to sa 16,7%, koliko je iznosio na kraju 2015. godine, na 13,8% na kraju 2016. godine."

"Pod pritiskom potrebe čišćenja bilanci i potaknute stimulativnim mjerama, banke su tijekom ove godine putem prodaje potraživanja znatnije smanjile razinu loših kredita u građevinarstvu, čiji je udio u ukupnim teško naplativim potraživanjima nefinancijskih društava iznosio 24,9%. Promatrano po djelatnostima, prerađivačka industrija ima najveći iznos kredita, a čini 23% ukupnih kredita nefinancijskim društvima i 18,8% ukupnih teško naplativih potraživanja nefinancijskih društava. U slučaju trgovine, značajni dio kreditnih plasmana pripada grupi rizičnih kredita, točnije 4,2 milijarde kuna ili 25,4% ukupnih kredita prema trgovini. Smještaj te priprema i usluživanje hrane su s vrijednosti kredita od rekordnih 10,1 milijardi kuna prema podacima iz lipnja ove godine postali treći najveći komitent banaka unutar sektora nefinancijskih društava s 12%. To su ujedno i komitenti s najkvalitetnijem kreditnim portfeljom s obzirom na najmanje problema pri otplati kredita.", napomenuo je Savić.

Maciej Grodzicki iz Glavne uprave za Makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Europske središnje banke govorio je o procesu rješavanja teško naplativih potraživanja na razini Europske unije. "Udjeli teško naplativih potraživanja sporo padaju od 2013. godine kada su zabilježeni rekordni iznosi. Njihovo rješavanje je sporije u zemljama s visokom razinom takvih potraživanja, a njihova stvarna kvaliteta nepoznata investitorima kojih je često mali broj. Za nošenje s teško naplativim potraživanjima uz interne mehanizme banaka, potrebni su i mehanizmi na razini cjelokupnoga gospodarstva.", rekao je Grodzicki.

„Niz zemalja ima iznadprosječan iznos teško naplativih potraživanja, a vrlo je niska i nadoknadivost plasmana, jedva 30%. Nakon ulaska u EU, porasla je na 32%. To je i jedna od kočnica za prodaju loših plasmana.“, rekao je voditelj Ekonomskih istraživanja Addiko Bank Hrvoje Stojić u sklopu panela na temu gospodarskih trendova i kvalitete plasmana po sektorima.

„Trenutni odnos bankarskoga i građevinskoga sektora nije zadovoljavajući. Za dobivanje kredita i bankovnih garancija traži se puno podataka i treba proći jako puno vremena, a ishod je neizvjesan. Ipak, ako nas banke ne prate, mi ne možemo realizirati projekte. Između priljeva i odljeva postoji praznina koju moramo premostiti, primjerice kod avansnog plaćanja obveza pri realizaciji projekta.“, rekao je predsjednik Udruženja graditeljstva HGK i glavni direktor kompanije Tehnika d.d. Zlatko Sirovec.

„Ako rizični krediti više ne predstavljaju teret bankama, to ne znači da i dalje ne predstavljaju teret gospodarstvu. Stoga se nadam da će banke pokazati volju za rješavanjem takvih kredita.“, zaključio je viceguverner HNB-a Damir Odak.


NatragTisakDiskutirajte o temi na forumu

Komentari

Članak nema komentara.

Profil korisnika
Komentari / Najčitanije
  1. Prijevare i gospodarski kriminal rastuća prijetnja organizacijama u Hrvatskoj
  2. Allianz postaje svjetski partner Olimpijskih igara u kategoriji osiguravajućih društva
  3. U Austriji rast premije, ali i manja zarada osiguranja u prvom polugodištu 2018.
  4. Uniqa pokrenula webshop prodaju osiguranja za obrte i tvrtke
  5. Adris grupa: Imenovani novi članovi Uprave
  6. Naplata štete poslije sudara u Srbiji ubuduće jednostavnija i jeftinija
  7. Obavijest o održavanju ispita u rujnu 2018.
  8. Maturalac iz pakla – osiguranje i naknada štete
  9. Promjena stana i osiguranje
  10. Osiguranje od automobilske odgovornosti – gubitak prava iz osiguranja – važeća vozačka dozvola (čl. 24. ZOOP)
  11. Gotovo svi novi auti u Hrvatskoj poskupili, na tržištu vlada potpuni kaos
  12. Objava publikacije Tržište osiguranja u RH u 2017. godini
  13. U Europi oboljelih od raka više, no smrtnost pada, liječenje je bolje
  14. Savjetovanje u vezi s nacrtom pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o obliku i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja osiguranja
  15. Dan bez poginulih u prometu na europskim cestama
Anketa

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE BI TREBALO:



Povežite se s nama

Osiguranje Forum

Sju | 7.5.2018. 09:58:47
Autoguma i kasko osiguranje
Rollande | 23.4.2018. 19:08:38
Ponuda i finansiranje između privatne osobe
vlaja | 16.2.2018. 17:17:14
Osiguranje usjeva i plodova
andrea_ | 14.2.2018. 08:55:10
nalet/udar divljači